Kako od Pesoe postajem bolja modna osoba

By 07:40
„Ali ja ne želim sadašnjost, želim stvarnost;
Želim stvari što postoje, a ne vreme koje ih meri”.
Pošto je prošao taj, ozloglašeni januar i došao Deda Februar, još samo da ispratim i njega i Baba Martu i mislim da će mi biti lakše. Doduše, uopšte mi nije teško, čak bih rekla da mi je i lepo, ali nekako sam prolećno-letnji tip i tačka. Takvu modu volim i takve kolekcije, proleće − leto ove ili one godine, i onda kreću, haljine, kratki rukavi, mini suknje, sandale, šeširi i šta već hoćeš − a i nećeš za lepo vreme. Zima = kaput, ako ne preterujem. I ko zna šta ispod tog kaputa − neki džemper, slojevita garderoba... Pa mi je naporno da izađem napolje, pa me mrzi što je tako hladno.  Ali ovog puta, ispod kaputa, tačnije u levom unutrašnjem džepu - „kec iz rukava”!
Bolje rečeno čista desetka: portugalski pesnik Fernando Pesoa aka Rikardo Reiš, Alberto Kaeiro, tu pored srca. Džepna knjiga (skoro), čista zimska poezija „Večiti kalendar”. Poezija. I opet poezije. Zima. Sneg. Kuvano vino. I reči. I malo tuge. I puno razmišljanje. Moji najveći modni detalji.
  „Bolja je ptica…
Bolja je ptica koja prolazi i ne ostavlja traga,
nego životinja, za kojom ostaju stope u zemlji.
Ptica prolazi i zaboravlja i tako mora biti.
Životinja kazuje da je nekada bila
tamo gde je više nema,
a to ničemu ne služi.
Sećanje, to je izdaja Prirode,
jer jučerašnja Priroda nije Priroda.
Ono što je bilo više nije ništa
i sećati se znači ne videti.
Prolazi, ptico, prolazi, i nauči me prolaziti”.
   Read More
pročitajte više

You Might Also Like

Loverboy, januar

By 21:51

Dragi Januare, oprosti mi ne volim te. Sve je počelo još davnih dana, kad znam da sve počinje, ali tako što moram da skinem lampice, raskitim jelku i slavim. Sve i svašta. Novu godinu, Božić, Svete slave – prvi, drugi, treći, peti deo. Niko te ne pita, samo idi, jedi, pij, veseli se druži se, smrzavaj se. Jao, da, hladnoća... sad je u Beogradu minus 12 (-12). Pobogu, Januare, spusti malo! Sve isplanirano. Dosadno. I natovareno – jaknama, kaputima, čizmama i kapama. Da mi glavu čuva. Umotana dekama, izlazim napolje, vide mi se samo oči. Zbogом elegancijo!
Dragi Januare, oprosti mi, ali ja te i obožavam. Ulazim sa tobom u Novu godinu, uvek bez velikih očekivanja. Ne trebaju nama (mislim na mog Janura i mene), one gluposti od super fensi notesa, čajića u divnim šoljicama i izveštačenim žanr scenama, samo za fotkanje spremne! Malo nešto da naučim npr. slepo kucanje. I dosta je. Imam prečih stvari – moju divnu porodicu, pa moje prijatelje, čekanja i smrzavanja po stanicama. Lude provode u Sava maloj. Nalivanje kuvanim vinom. Još jednu turu molim! Stvaranje uspomena, iz snega nastalih, sećanja koja zaboravim, ali uvek ima neko da me na njih podseti... Sledeći januar.


   Read More
pročitajte više

You Might Also Like

Šta će nam doneti Nova godina?

By 16:06
Došlo vreme da se pozdravimo i ispratimo 2015. godinu! Poželeću joj da bude onakva kao što je i bila - neobična i nikako dosadna. Mnoge stvari su se dogodile. I prošle...
Red je poželimo dobrodošlici NOVOJ, 2016. godini! Drugari, srećna Nova godina! Želim vam ono što vi želite sebi! U to ime živeli! Mislim da će ova godina doneti i ispuniti ono što želimo, samo ako se malo potrudimo... Ljubim vas!
   Read More
pročitajte više

You Might Also Like

Muzeji su uvek u modi: 5 muzeja koji slave modu i dizajn 

By 19:19
Muzeji ‒ ustanove koje čuvaju i proučavaju starine i umetnine, po mom skromnom mišljenju su zapravo čuvari sećanja. Jedan od zadataka ovih namenskih zgrada je da izlažu tematski ili hronološki predmete, umetnine ‒ materijalna svedočanstva čoveka. Naravno da je tako i sa muzejima koji su posvećeni modi, kostimima, dizajnu, primenjenoj umetnosti uopšte. I pored svega što nude, meni su veoma zabavni. Dakle, spisak koji sam napravila sastoji se od pet muzeja, ali to nikako ne znači da se lista neće proširiti! Naprotiv, proširiću je, a nadam se da ćemo biti u prilici da posetimo bar neke!
1. Victoria and Albert Museum, London, Engleska
Ovo je jedan od vodećih muzeja mode i dizajna u svetu.  Poseduje najsveobuhvatniju kolekciju haljina na svetu. Posebnost ove kolekcije, čine haljine iz 17. i 18. veka, posleratnog perioda, kao i komadi dizajnirani u 21. veku
2. Galleria del Costume, Palazzo Pitti, Firenca, Italija
Galerija je „sakrivena“ u velikoj palati tzv. Pjaca Piti. Kolekcija se prikazuje u raskošnim sobama i možete naići na haljine italijanskih dizajnera iz 18. veka, ali i one od pre desetak godina. Ono što je zanimljivo da se ovde čuvaju kostimi iz 16. veka, a sigurno da najveću pažnju posetilaca privlači odela i kostimi koje su pripadali Mediči porodici.
3. The Costume Institute at the Metropolitan Museum of Art, Nju Jork, SAD
Nalazi se više od 35 hiljada kostima, odevnih i propratnih predmeta u rasponu od 15. veka pa do danas. Ovaj institut je poznat po veličanstvenoj retospektivnoj izložbi iz 2011. godine posvećenoj dizajneru Aleksandru Mekvinu. Posle renoviranja, institut se ponovo „rodio“ kao Anna Wintour Costume Center. Naravno, poznat po čuvenom Met Gala dobrotvornom događaju koji ujedinjuje i slavne ličnosti i dizajnere na velikoj proslavi.
  4. MUDE ‒ Museu do Design e da Moda, Lisabon, Portugalija
U ovom muzeju moći ćete da vidite komade vodećih svetskih dizajnera kao što su: Tom Dikson, Džordž Nelson, Masanori Umeda i mnogi drugi. Nameštaj, pokućstvo i nakit od 1937. godine pa do danas sigurno vas neće ostaviti ravnodušnim. MUDE poseduje preko 1200 modnih komada poznatih kreatora kao što su: Vivijan Vestvud, Žan Poul Gotje, Iv Sen Loran.
5. Muzej primenje umetnosti, Beograd, Srbija
Ovaj muzej bih stavila pod modnu-muzej-dizajn-kostim mapu, iz više razloga. Prvo zato što se upoznajemo. Upoznajemo se sa našim, srpskim modnim nasleđem, sa Acom Joksimovićem njegovim neprevaziđenim radom, sa „Tašnicama” - izložbom koja je pratila razvoj ovog predmeta do srednjevekovnih tašnica nošenih na pojasu, kao i tašnica za sitan novac XIX veka, sve do tašne kakvu danas nosimo.  I zato što učim na pravi način o modi – koja je bila, koja jeste i koja će biti, a potiče upravo sa našeg područja.
   Read More
pročitajte više

You Might Also Like

Lenka Lam Majer: preteča modnih dizajnera u Srbiji

By 20:52
Krajem XIX i početkom XX veka, po ugledu na Pariz kao svetski modni centar, i u Beogradu su se javili prvi modi saloni. Iako su u tim salonima bili kopirani modeli pariskih i bečkih dizajnera, neki su ipak bili smeliji i hrabriji. Zahvaljujući njima, nešto malo kasnije − u međuratnom Beogradu, javljaju se prve samostalne modne kreacije.
Lenka Lam Majer, koja vodi poreklo iz peštanske, aristokratske porodice, osnovala je salon oko 1927. godine.
Savremenici su je poredili sa Pol Poareom, ali je ona sama kreirala i objasnila, vrlo jednostavno, suštinu u procesu stvaranja beogradskog šika: „Pariz nam daje glavnu liniju, koju posle mi sami razvijamo... Pariz diktira a mi – razrađujemo taj diktat ".
Podražavanje pariskog modnog sistema označilo je i pojavu prvih modnih dizajnera na balkanskim prostorima.
   Read More
pročitajte više

You Might Also Like

Nastanak pariskog šika: neprevaziđena istančanost sa pokrićem

By 10:52
Verujem da kada čitate modne časopise ili magazine često nalećete na naslove: „Obucite se kao Parižanka – šik i moderno“, „Pariski šik u svakodnevnim kombinacijama“ itd, itd... A da li ste se zapitali šta je to pariski šik, kada je nastao i zašto je njegov uticaj tako jak i dalekosežan (mislim i na vremensku i na mesnu odrednicu)? Moramo opet putovati kroz istoriju...
U 17. veku, za vreme vladavine Luja XIV, ojačan je francuski uticaj (prevashodno politički, pa posle I kulturni, umetnički), ne samo u Evropi, nego i u svetu. Mnogi evropski vladari počeli su da imitiraju i oponašaju francuski dvor: u umetnosti, hrani, ali i u modi.
Zanimljivo je da Luj XIV koristi uticaj mode i oblačenje kako bi jačao i ostarivao nacionalne ciljeve. Prilikom obrade ove teme, došla sam i do zanimljivog podatka, tačnije citata, koji mnogo govori u prilog tome: „Moda je za Francusku isti što i rudnici zlata za Španiju“. Inače, ovo je rekao Lujev ministar finansija Žan Batist Kolber. Kao prvi čovek zadužen za finansije, shvatao je snagu i moć mode. A uticaj mode ogledao se u tome da su se gospoda sa dvora, za vreme ovog vladara, pridržavala određenog načina oblačenja i često svojom senzualnošću navlačila gnev i zavist posetilaca – koga drugog, nego ostalih vladara Evrope i njihovih svita.
Modni korak po korak i Pariz će polako postati izrazito značajan modni centar (u XVIII veku). Zahvaljujući Luju XV, mlađe generecije plemstva unose duh urbanog šika i polako uspostavljaju novi modni identitet, koji se bazira na istančanosti i jakim osećajima za modu – danas nama poznat kao pariski šik.
Ovaj šik podrazumeva odevne kombinacije, bez suvišnih detalja, umerenost a prevashodno je zabavan.
I da završim citatom Ines de la Fressange: „Pariški je stil stav, stanje uma“.
   Read More
pročitajte više

You Might Also Like

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...