Bazar, Elle ili oba?

By 12:34 , , , , , ,
Imam utisak da mi vreme ne protiče, već šiba – 300 km na sat. To bi bilo odlično da negde jurim, ali pošto već od davnih dana stvari obavljam lagano i potaman, nekad mi nije jasno šta se to događa?! Da bi malo stvari prikočila, ili bar vreme na kratko zaustavila, uvek se prebacim u nove svetove. Drugim rečima: ili sam u potpunosti u filmovima Wesa Andersona ili mi je glava zaronjena u knjige. U potpunosti se izmestim, zađem u nove predele, situaciju i usporim tempo...
Međutim, krajnje slučajno, ovih dana – da li zbog poslovnog poziva ili zakona kojekakvih slučajnosti, listam, okrećem, čitam razne modne magazine... I moram priznati da su neki iznenađujuće dobri, neki su baš modni časopisi – klasici, mada ima i trivijalnih, pretecioznih ili namenjenih do te mere konzumentskom društvu da me nerviraju.
Neke stvari smo sestra i ja ponele iz kuće. Između ostalog – „Bazar” i „Burdu”. Dva B koje morate oBožavati! Za sve ove godine, uz male ili veće prekide, ostala sam verna ovom modnom listu s naših područija.
To Politikino modno čedo za mene je klasik u modnoj „časopis literaturi”. Kao npr. Džej Ostin u književnosti. Doručak kod Tifanija u filmu. Sviđa mi se ćirilica, poznata lica s naših prostora na naslovnoj strani, teme, pa i smele modne kritike...
Drugovi i drugarice, „Bazar” se pojavio davne 1964. godine. U to vreme ovakva vrsta časopisa nedostajala je na jugoslovenskom tržištu. Tadašnji „Bazar” pažnju je usmerio ka modi, ljubavi, kuvanju, savetima za negu i lepotu... Sve što i danas ima (mada u drugom, savremenom ruhu). Zanimljivo, tadašnji modni urednik je glavom i bradom bio kreator Aleksandar Joksimović.
Zašto sam izdvojila „Bazar”? Zato što je ostao veran popularisanju jugoslovneske, odnosne srpske mode, na kraju krajeva mode uopšte. Zato što nema tračeva, modnih „mast hevova” koji su često nelogični i dosadni. Zato što je uređivačkoj politici ostao cilj da ulepšava živote dama, a mislim da u tome i uspeva.
Tik uz njega volim da pročitam intervjue iz „Ella”, gde novinari odrade svoj posao na pravi način! Pisci, glumci, pevačice i pevači, umetnici bivaju prikazani u drugom svetlu, iz nekog drugog ugla...
Ako vas interesuje i negativne strane, odmah da vam kažem da mene ne interesuju. Preskočim ih, prelistam, ponekad se i iznerviram. Ali, niti sam novinar niti urednik ovih magazina i ne znam da li bih znala bolje od njih?
Dakle, ako literatura o modi o kojoj sam pisala OVDE zna da bude dosta teška i hermetička, prelistajte „Bazar” ili „Elle”, nećete naći samo modu, već i kulturu, daleke destinacije koje će vam možda otvoriti neke nove puteve...
   Read More
pročitajte više

You Might Also Like

Berlin: Šta, gde i kako kad si u glavnom gradu Nemačke?

By 20:46 , , , ,
Ponekad, šetajući se tim gradom, osećala sam se kao kod kuće. Ne samo po arhitekturi, ljudima, hladnom novembru, nego po energiji koja – kao i u gradu u kojem živim „puca” na sve strane. Ovo je mala priča o jednom velikom gradu. Priča o moje (sada) dve kuće. Ovo je priča o Berlinu.
Taj grad ne spava. Berlin sanja. Gužva je i gužvamo se. Hladno je, i sunce je, i sve mi je. Šire se bulevari, otvara se Nebo nad Berlinom, sudaraju se istoci i zapadi, čuju se jezici, odlaze vozovi. Dolaze vozovi. Liči na Beograd – više od Beograda samog.
Ne smem da zaobiđem turističko-umetničke-istorijsko-zaljubljive tačke ovog grada. Na prvom mestu istakla bih muzeje. Ono što nam svima treba. Ta hrana, ti kulturni kolači za poneti sa sobom. Po mom mišljenju, Berlin je grad muzeja i umetnosti. Na prvom mestu.
Dakle, bez redosleda: šetamo se, putujemo vozom, autobusom, od jednog do drugog muzeja, galerije, arhiva:
Ostrvo muzeja - čine ga Stari muzej, Novi muzej, Nacionalna galerija, Muzej Bode i čuveni Pergamonski muzej. Verujte mi, ovo će biti najneobičnije ostrvo na kom ste bili. A preporuka bi bila Pergamonski muzej i Novi muzej.
Bauhaus-Archiv – neverovatno, ali ovaj arhiv me vratio u period studiranja i neke posebne miline. Sećanje na Gropijusa, Kandinskog, uz puno neobičnih umetničkih predmeta (čajnik od metala, stolice, lampe... ) koji imaju svoju primenu, spoj industrije i umetnosti.
Jevrejski muzej – muzej sa potresnom postavkom i najinteresantnijom arhitekturom i zvukovima.
Brohan Muzej – kratko – art deko, art nuvo i funkcionalizam. Nameštaj, pokućstvo, tepisi, plakati...
Berggruen Muzej – Kle i Matis. Utisak broj jedan i dva, ako naravno volite radove ovih umetnika.
Berlinsche Galerija – likovne umetnosti, instalacije i oduzimanje daha prostorom i postavkama koje dosta govore o razvoju nemačke moderne likovne umetnosti.
Iako je ovo samo mali deo muzejske ponude koje smo videle, ako vas put nanesa ka Berlinu – ne odustajte! Uvek u muzeje, nema greške. Na našim mapama nismo, naravno, zaobišle Ulicu pod lipama, Ulicu Fridrihštrase, Berlinski zid, katedralu, Brandenburšku kapiju, Alexanderplatz, DDR momente... Pogledale smo i Berlin sa visine – sa TV tornja. Zanimljivo je da je TV toranj, htele mi to ili ne, svaki dan bio nekako sa nama: ili smo prolazile, čekale prijatelje ili smo ga videle i ocenjivale sa daljine...
Berlin nije ulickan grad. Nema tu neke uglađenosti, veštačkog izvoljevanja stanja. Prepuni kontejneri, gužve. Čuje se elektornska muzika, podjednako kao jazz. Nekako taman svega! Foto. Ivana, Marija
   Read More
pročitajte više

You Might Also Like

Kulturni osvrt na oktobar 2016. u Beogradu

By 19:27 , , , , ,
Ljudi, kakav je to oktobar protutnjao – kulturni, modni, inovativni, knjiški, ma kakav hoćeš! Možda ste nešto propustili, možda na nešto niste hteli (mogli, ili želele) da idete! Ne brinite, kultura je bar malo produžila rok trajanja!
Iskreno ne znam odakle da počnem ni kojim redom. Možda, da krenem sa nečim što možete vidite i u novembru:
1. Oktobarski salon, 56. po redu! Trk u Muzej grada Beograda u Resavskoj 40b. Naziv ovogodišnjeg Oktobarskog salona čiji je selektor Dejvid Eliot je „Ljubavni zanos”. Kako je 67 umetnika prikazalo kratkotajnost zanosa kroz slike, fotografije, instalacije, filmove ostaje vam da pogledate do 6. novembra!
P.S. Znam da je ostalo još malo vremena, ali pokušajte da odete u terminima kada je stručno vođenje kroz postavku. Olakšaćete sebi, a i bolje ćete razumete neke izrazito kompleksne umetničke kompozicije.
2. Izložba dela Uroša Predića u Domu Jevrema Grujića u Svetogorskoj 17. Ako ste ljubitelj realizma, ako obožavate slikarstvo i želite da se upoznate sa radom ovog velikog slikara, molim lepo! Još ste tu? Uroš Predić je na svojim kompozicijama prikazivao život običnih ljudi, njegov veliki doprinos je, takođe, u crkvenom slikarstvu i portretima. Na ovoj izložbi koja traje do 1. decembra pratićete dela nastala u rasponu od 1886. do 1945. godine.
P. S. Radno vreme Doma Jevrema Grujića, kada možete posetiti izložbu, jeste četvrtkom i petkom od 15 do 20 sati, sa vođenom turom u 17 i 18 sati, a subotom i nedeljom od 11 do 16 sati sa vođenjem od 12.
3. Beogradska nedelja mode trajaće do 8. novembra, na raznim lokacijama i sa propratnim programom. Ne zaboravite Muzej primenje umetnosti – retrospektiva dosadašnjeg rada ove manifestacije. 40. nedelja mode, jubilarna, XL – mnogo godina i mnogo mode je iza nas.
4. Jeste, 32. beogradski jazz festival se završio. Ali, posebno ubeležite i poslušajte Tord Gustavsen Quartet All Included! Moj utisak je bajka i magija koju odavno nisam osetila. A to što je tu bila I sestra Katarina – obećavalo je u najavi! Bio je i Sajam knjiga. Ko je hteo išao je. Nisam pisala samo prošle godine zašto biti OVDE. Ostala sam pri tome. Kunem se u biblioteke. I neke knjižare. Bilo je kiše i puno sunca u oktobru godine 2016. Čolić bi trebalo da razmisli i otpeva još neku pesmu o oktobru, a ne samo: „Oktobar je. počinje sezona kiša”. Lišća da, kiše još ne. Meni u glavi proleće, odradio me lepo ovaj kulturni O.
I mislim se, mislim...
   Read More
pročitajte više

You Might Also Like

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...